Tiflološki muzej / izložbe

DOCUMENTA OPHTHALMOLOGICA …priče iz očne ordinacije

DOCUMENTA OPHTHALMOLOGICA …priče iz očne ordinacije

Idejni koncept izložbe: Željka Bosnar Salihagić
Autorica izložbe: Lucija Šoda
Dizajn postava: Brigada d.o.o.

 

DOCUMENTA OPHTHALMOLOGICA

Ideja o postavljanju izložbe Documenta ophthalmologica ...priče iz očne ordinacije sazrijevala je gotovo deset godina. Sve je započelo pitanjem kako obogatiti Zbirku predmeta Tiflološkog muzeja. Muzej je do tada u svojem fundusu čuvao uglavnom građu s područja odgoja, obrazovanja, rehabilitacije i svakodnevnog života osoba oštećena vida. Promišljajući o politici sabiranja Zbirke, nametnulo se jedno nepokriveno područje vezano uz oštećenje vida –područje dijagnostike i liječenja.

Terensko istraživanje dovelo nas je do Kliničkoga bolničkog centra Zagreb, koji je u to vrijeme u svojim odlagalištima pohranio dijagnostičke uređaje, instrumente i pomagala koji više nisu bili u uporabi.  Nekoliko mjeseci kasnije postignut je dogovor oko zbrinjavanja vrlo vrijedne zbirke oftalmoloških uređaja, koja je zaslugom oftalmologa prof. Vjekoslava Dorna i prof. Vladimira Dugačkog bila sklonjena u podrumske prostorije bolnice, u kojoj je već započela velika adaptacija koja će trajati godinama. Oni su pokazali velik entuzijazam i brigu za očuvanje ove zbirke. Kako bismo zbirku, smještenu u tada neodgovarajući prostor, zaštitili od propadanja, dogovorili smo njezin privremen smještaj u pohranu Tiflološkog muzeja. Predmeti su tako godinama čuvani u Muzeju, a kako bi zaštita i očuvanje bili potpuni, trebalo je nad njima izvršiti različite zahvate u pogledu konzervacije i restauracije, koje nije bilo moguće poduzeti iz perspektive Muzeja, koji tada nije bio u vlasništvu zbirke.

Stoga su uslijedili pregovori s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb oko darovanja zbirke Muzeju, u čemu je veliku ulogu ponovno odigrao prof. Dorn, tada već u mirovini. Na zahtjev Tiflološkog muzeja 2006. godine predmeti su odlukom tadašnjeg predstojnika Klinike za očne bolesti Kliničkog bolničkog centra Medicinskog fakulteta u Zagrebudarovani muzeju.

Iste godine Muzej je osnovao novu, Oftalmološku zbirku te se započelo s inventarizacijom, katalogizacijom i obradom građe uz značajnu stručnu potporu prof. Dorna, koji se većim dijelom darovanih predmeta i sam koristio u svojoj dugogodišnjoj praksi. Istovremeno se započelo i s restauracijom predmeta koji su nakon proteka desetljeća spremni pokazati se javnosti.

Na kraju, učinili smo dobro djelo sačuvavši staru zbirku oftalmoloških predmeta za buduće naraštaje, a ideja oko predstavljanja jedne ordinacije s početka 20. stoljeća javnosti provedena je u djelo. Ostvarena je izložba na kojoj bi nam, s obzirom na sadržaj ove vrijedne muzejske zbirke, mogli pozavidjeti i mnogi europski i svjetski muzeji.

Željka Bosnar Salihagić

…priče iz očne ordinacije

Dijagnostički aparati i pomagala, koji su kao dio inventara Kraljevske sveučilišne oftalmološke klinike korišteni u svakodnevnoj dijagnostici, prevenciji i liječenju bolesti oka, potisnuti su novim dostignućima tehnike pa tako čine osnovu ove izložbe, a svjedoci su vremena i objedinjeni nositelji izložbenog djela. Inicijatori su priče koja posjetitelju pripovijeda o izdvojenom trenutku sačuvane povijesti.

Izložba Documenta ophthalmologica …priče iz očne ordinacije koncepcijski podijeljena u dva dijela vraća nas stotinjak godina u prošlost, na početak 20. stoljeća, u staru oftalmološku ordinaciju kojoj smo suprotstavili multimedijske prikaze suvremene oftalmologije. Kroz multimedijalni prikaz i tiskane materijale s osnovnim informacijama o bolestima oka, posjetiteljima se nude informativne smjernice o tome kako ih prepoznati te kako ih spriječiti ili liječiti. Ovom izložbom nastoji se, informiranjem i edukacijom djece, mladih i roditelja, senzibilizirati zajednicu za probleme vezane uz bolesti oka, razviti osjećaj odgovornosti uz pomoć edukativnih materijala te razmijeniti iskustva i doprinijeti razvoju svijesti o prevenciji očnih bolesti. To neminovno dovodi do unapređenja kvalitete življenja pojedinca, kao i kvalitete života društvene zajednice u cjelini. Ako se opremimo znanjem, bit ćemo u stanju na vrijeme prepoznati rizične faktore pojedinih bolesti ili grešaka oka te maksimalno umanjiti njihovo nepovoljno djelovanje.

Lucija Šoda
 

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku